Antonija Hajduković
Osmansko Carstvo
Ispričat ću vam nešto osnovno i meni zanimljive informacije o Osmanskom Carstvu. Nedavno sam shvatila da volim slušati predavanja svoje profesorice iz povijesti Gordane Trnski i zato sam za temu željela odabrati neku povijesnu temu.
Podrijetlo i nastanak
Domovinom Osmanlija smatra se Turkestan koji se nalazi na sjeverozapadu Kine. [2],[3] Država u kojoj su oni živjeli su činila turska plemena i bila je podijeljena na teritorijalne jedinice- emirate. Na čelu jednog od plemena bio je Osman. Osman se još često naziva i Otoman. On je želio ujediniti sva turska plemena pod istom vjerom- islamom. Krajem 13. stoljeća je osnovao Osmansko (Otomansko) Carstvo i njegov teritorij počinje širiti na zapad. Po njemu je nazvano carstvo, a i stanovnici – Osmanlije. [2]
Najpoznatiji sultani
Osman
Osman je ujedinio sva turska plemena i bio je prvi sultan. [3] Stvorio je feudalnu monarhiju. Vladao je 1281.-1326. godine. Osman se počeo nazivati beyom (emirom), uspostavio je položaj beglerbega i uveo sustav nadarbina. Budući da je osmansko područje graničilo s oslabljenim Bizantskim Carstvom, već Osman započinje teritorijalnu ekspanziju vođenu kao sveti rat.[1] Osvojio je cijelu Malu Aziju.[3]
Orhan
Orhan je bio drugi sultan. Vladao je 1326.-1360. godine. Sultan je osvojio bizantske gradove u Anatoliji. 1326. godine prijestolnica postaje novoosvojena Bursa. [1] Osvojio je sve do Dardanela. Na području Galipolja osvaja vojnu utvrdu Cimpe koja je Osmanlijama bila 1. Osvojena utvrda u Europi. Kasnije osvaja i Ankaru.[2]
Murat I.
Murat I. je bio treći sultan.Vladao je 1360.-1389. godine. 1361. godine je osvojio Hadrianopolis (današnji Edirne) koji je 1365.godine postao novom osmanskom prijestolnicom te ključnim vojnim uporištem Osmanlija između Konstantinopola i Dunava.[1] Hadrianopolis je bio drugi najveći grad u Bizantu. Nakon pobjede nad srpskom vojskom na rijeci Marici 1371. godine, osvojio je područje Makedonije, Bugarske i Grčke.[2] Murat I. 1383. godine sebe naziva sultanom.[1] Kasnije, 1389. Godine, zadao je težak poraz srpskoj, bugarskoj, bosanskoj i albanskoj vojski na Kosovu polju i osvaja Kosovo. [2]
Mehmed II. Osvajač
Mehmed II. je bio sedmi sultan. Vladao je dva put isprekidano; 1444.-1446. godine i 1451.-1481. godine. Razdoblje njegove prve vladavine započelo je kada se njegov otac Murat II. svojevoljno odrekao prijestolja, ali ga je nakon dvije godine ponovno preuzeo zbog napada kršćana i ustanka janjičara. Kada je ponovno došao na vlast, Mehmed II. je pokrenuo niz ratova šireći Osmansko Carstvo u svim smjerovima. Njegova želja je bila osvojiti Rim i tako ujediniti Rimsko Carstvo, ali mu to nije uspjelo.
Osvojio je Carigrad 1453. godine i zbog toga dolazi do pada Bizanta. Dobio je nadimak "el-Fatih" što u prijevodu znači Osvajač. [4] Rodio se u gradu Edirne koji je u trenutku njegovog rođenja funkcionirao kao prijestolnica Osmanskog Carstva.
Sulejman I. Kanuni
Sulejman I. je bio deseti sultan. Pretpostavlja se da je vladao 1519.-1565. godine. Na zapadu je nazvan "Veličanstveni", a u svojoj domovini "Zakonodavac". Smrću Sulejmana I. završeno je doba velikih osvajanja te je započela stagnacija i borba za održanje Carstva. [5]
Osmanlije na hrvatskom području
U drugoj polovici 15. stoljeća počelo je dugotrajno razdoblje u kojem su Osmanlije osvajali hrvatsko područje. Osmanlije su osvajali i pljačkali utvrde i odvodili stanovništvo u ropstvo. U Hrvatskoj su ostavili samo "ostatke ostataka".[3]
Najpoznatije bitke Osmanlija i Hrvata
Organizacija države
Vojska
· Osmanlije su imale dobro organiziranu vojsku i ona je bila zaslužna za njihova mnogobrojna osvajanja. [3] Vojnici su bili konjanici i janjičari. Konjanici su bili spahije tj. feudalci koji su si mogli platiti konja.[2] Dio konjanika bili su akindžije koji su bili lako naoružani konjanici koji su najčešće započinjali bitke. Janjičari su u početku bili unovačeni iz redova zarobljenika, a kasnije iz poreza- danak u krvi. Oni su bili otimani iz pokorenih zemalja i onda odgajani kao vojnici pješaci u vojarnama. [3]
· U videu možete vidjeti kako su izgledali vojnici.
Džihad ili sveti rat
Džihad dolazi od arapske riječi ğihād koja znači borba, rat- u islamu, sveukupno duhovno i materijalno pregnuće u ostvarivanju Alahovih zakona. Džihad označava svaku vrstu napora usmjerenu prema određenu cilju. U užem smislu ima religijsko značenje kao nastojanje da svuda zavladaju Alahovi zakoni. Budući da sredstva kojima se to želi postići, ovisno o društvenim, ekononmskim i političkim uvjetima, mogu biti miroljubiva i nasilna, osobna i zajednička, džihad pokriva velik broj različitih sadržaja. U početnoj fazi islama (mekansko razdoblje) džihad je značio uglavnom ideološku, moralnu borbu, dok je u povijesti islama dobivao oblik kolektivnoga nasilnog pregnuća, oružane borbe, odnosno rata. U europskim jezicima arapska riječ džihad prevodi se obično kao sveti rat (u historiografiji i običnu govoru) koji se vodi radi obrane islamske zajednice ili radi proširenja islama. Prema nekima, džihad je dužnost zajednice, pa kada ga jedan ispuni, drugi su oslobođeni dužnosti. Ako su svi u opasnosti, svi su i obvezni ispuniti džihad. Onaj tko pogine tijekom rata smatra se mučenikom (šehīd) i Alah ga nagrađuje rajem (dženet).[21]
Državna uprava
Osmansko carstvo bilo je teokratska država sve od osnutka pa do 1921. godine kada postaje svjetovna republika. [2] Carstvom je apsolutistički vladao sultan s načelom "jedan car na zemlji i jedan Bog na zemlji." On je štitio sve podanike bez obzira na njihovu vjeru ili socijalni status i zato je carstvo bilo pravna država. U carstvu vlada šerijat (vjerski zakoni koji se nisu mogli promijeniti). Carstvo je upravno bilo podijeljeno na ejalete kojima su upravljali paše koje je imenovao sultan. Ejaleti su se dijelili na sandžake koji su se još dodatno dijelili na nahije. Za održavaje reda u državi bili su zaduženi sandžak-begovi koji su bili vojni zapovjednici. Državno vijeće zvalo se divan, a također je značajan položaj imao vezir. [3]
Feudalci (spahije) imali su svoje veće posjede-spahije i manje posjede- timare. Njihove posjede su obrađivali seljaci (raja) koji su bili najčešće kršćansko stanovništvo. Obaveze raje još su bile harač (porez) sultanu i kuluk (radna renta) spahiji. [2]
U Osmanskom Carstvu postojao je porez koji se naziva danak u krvi. To je odvođenje mlade krščanske djece u zarobljeništvo. Dječaci su bili odvođeni da bi bili vojnici, a djevojčice da bi bile sluškinje, a možda i odvođene u harem.[2]
Krščani koji nisu htjeli prijeći na vjeru islam su najčešće radili kao pomoćno osoblje i većinom nisu mogli napredovati u državnoj službi.[2]
Kulinarstvo
1. ZAČINI: sumak, crni kim, metvica, kumin, crvena paprika, salep, anis, kardam, papar, šafran, klinčić, bosiljak, kurkuma, kadulja i lovor [12]
2. JELA:
1) Iskender kebap- najpoznatije tursko jelo
2) Imam bayildi- "Imamu se svidjelo"
3) burek
4) riba- indži kefali s jezera Van
5) rahat lokum
6) baklava [13]
3. PIĆA:
1) salep [14]
2) turska kava + voda, sušeno voće [15]
3) ajran [16]
4) turski čaj
Utjecaj Osmanlija u Hrvatskoj
turcizmi
Turcizmi su posuđene riječi iz turskog jezika koje koristimo u svakodnevnom životu . Mogu se razlikovati najmanje tri skupine: 1) oni koji nemaju odgovarajuću zamjenu (boja, bubreg, čarapa, džep, jogurt, kat, katran, kutija, majmun, rakija, sapun, tambura, top, torba i dr. i uzvici i partikule hajde, tek, barem…), 2) provincijalizmi i žargonizmi (alajčauš, alka, avlija, barjak, baksuz, bećar, dernek, dušman, đozluke, kapija, kusur, komšija, minđuša, pendžer, tulum i dr.) i 3) nazivi iz područja religije, arhitekture, vojne i civilne uprave i dr. (aga, beg, beglerbeg, janjičar, kadija, tekija, džamija, raja, sandžak, vilajet i dr.).[18]
Turski jezik u Hrvatskoj
Turski jezik se u Hrvatskoj danas može učiti na razne načine. Postoje škole stranih jezika u kojima se jezik može učiti, ali u današnje se vrijeme na hrvatskoj televiziji prenose mnogobrojne turske sapunice i gotovo da nema osobe koja ne bi mogla nabrojati ijednu tursku sapunicu što je dokaz da su Osmanlije kao jedna velika sila ipak ostavili utjecaj na Hrvate te ga još i dan danas ostavljaju
Zanimljivosti
1. Osmanlije su veoma cijenili pjeništvo. Gotovo svi sultani su bili pjesnici. [11]
2. Sulejman Veličanstveni je svojoj ženi Hürrem dozvolio da do kraja života živi na njegovom dvoru i time je prvi prekršio tradiciju. [5]
3. Turska kava je dugo u Osmanskom Carstvu bila zabranjena jer se tijekom pijenja kave puno ogovaralo. Unatoč zabrani, u Istanbulu su tijekom 16. stoljeća otvarane kavane. U BiH razlikujemo kavu "dočekušu", "razgovorušu" i "sikterušu". [15]
4. Način na koji je nastala kava u Europi: Kavu su u srednju Europu donesli Osmanlije. Oni su u svojim šatorima u pohodu na Beč čuvali svoje stvari. Kada su bili poraženi od Beča 1683. godine, u šatorima su ostavili velike količine kave koja je uskoro bila pronađena i isprobana. Nedugo nakon toga su u Beču otvorene prve kavane. [17]
Sulejman Veličanstveni
U videu možete vidjeti kako započinje prva epizoda ove turske serije.
U ovoj seriji je prikazan život sultana Sulejmana I. Njegov cilj je bio ojačati Osmansko Carstvo u čemu je i uspio i vladao je dugih 46 godina. U Seriji sultana glumi Halit Ergenç. Sulejman je imao dvije žene: sultaniju Mahidevran (uloga: Nur Fettahoğlu) i sultaniju Hürrem (uloga: Meryem Uzerli). Još neki glumci su: Mehmet Günsür (princ Mustafa), Okan Yalabık (Ibrahim), Nebahat Çehre (sultanija Ajiša), Selma Ergeç (sultanija Hatidže) i dr.
Autorica serije je Meral Okay. Serija broji 4 sezone i 139 epizoda u trajanju od otprilike 110 minuta. Serija je snimana 2010.-2014. godine te je proglašena proglašena najboljom turskom serijom. [19]
Izvori slika i videoisječaka
1. https://qulnoma.files.wordpress.com/2011/03/turk_bayragi-3000x2000.jpg
3. http://www.enciklopedija.hr/Ilustracije/HE8_0288.jpg
4. https://i.sozcu.com.tr/wp-content/uploads/2016/08/padisah-1.jpg
6.http://www1.znam.bg/resources/2/2267818171.jpg
7. https://alchetron.com/cdn/mehmed-the-conqueror-cf4f569c-3e28-4b0b-b868-f879c3f057c-resize-750.jpeg
8. https://sphoto.nasza-klasa.pl/57752696/36/main/3b7b675286.jpeg
9.https://i2.wp.com/kamenjar.com/wp-content/uploads/2014/09/2cdfn9k.jpg?ssl=1
10. https://i1.wp.com/ozhanozturk.com/wp-content/uploads/2017/12/nigbolu-savasi.jpg?fit=816%2C470
11. http://20minuta.hr/wp-content/uploads/2016/06/s0080-660x334.jpg
12. https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2018/02/haranije-1024x768.jpg
13. https://www.youtube.com/watch?v=fej4veWt50E
14. https://www.youtube.com/watch?v=BDmT56UJHGI
Literatura
[1] Leksikografski zavod Miroslav Krleža[2018]. Osmansko Carstvo. Dostupno 5.6.2018. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45716
[2] Bilješke sa sata povijesti profesorice G.Trnski u Gimnaziji "Fran Galović"[2017/2018]
[3] Bulat, D., Labor, Š., Šašić, M.[2011] Povijest 2. Udžbenik povijesti za drugi razred gimnazije. Osmanlije.
[4] Krajcar, D.[2018]. Mehmed II. Osvajač – sultan koji je srušio Bizantsko Carstvo – 1432. Dostupno 6.6.2018. na http://povijest.hr/nadanasnjidan/mehmed-ii-osvajac-sultan-koji-je-srusio-bizantsko-carstvo-1432/
[5] Alić, M.[2018]. Sulejman Veličanstveni. Dostupno 6.6.2018. na http://povijest.hr/vazneosobe/sulejman-velicanstveni/
[6] Leksikografski zavod Miroslav Krleža[2018]. Krbavska bitka. Dostupno 6.6.2018. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33815
[7] Leksikografski zavod Miroslav Krleža[2018]. Mohačka bitka. Dostupno 6.6.2018. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41521
[8] Bandić, N.[2014]. Bitka kod Siska. Dostupno 6.6.2018. na https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/bitka-kod-siska-946215
[9] Voyager-nova generacija [2012]. Daljnja ratovanja sa Osmanlijama. Dostupno 7.6. na http://blog.dnevnik.hr/sveosvijetuprijenasiokonas/2012/09/1631004760/daljnja-ratovanja-sa-osmanlijama.html
[10] Antić, J.[2016]. Turski poduzetnik doselio u Hrvatsku i otkrio osmansku kulturu u Hrvata. Dostupno 7.6. na https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/turski-poduzetnik-doselio-u-hrvatsku-i-otkrio-osmansku-kulturu-u-hrvata-20160316
[11 Džafić, J.[2017]. Osmanska država- država sultana pjesnika. Dostupno 7.6.2018. na https://akos.ba/osmanska-drzava-drzava-sultana-pjesnika/
[12] Jošič, M.[2018]. Moćni začini iz Sulejmanove kuhinje. Dostupno 7.6.2018. na https://zdravakrava.24sata.hr/hrana/moci-zacina-iz-sulejmanove-kuhinje-3130
[13] Furaj.ba[2016]. Magija turske kuhinje. Dostupno 7.6.2018. na http://furaj.ba/magija-turske-kuhinje/
[14] Furaj.ba[2018]. Salep- napitak za hladne dane. Dostupno 7.6.2018. na http://furaj.ba/salep-napitak-za-hladne-dane/
[15] Adelheid Wölfl „Der Standard“[2018]. „Turski napitak“, koji bune potpaljuje. Dostupno 7.6.2018. na http://www.tacno.net/kultura/turski-napitak-koji-bune-potpaljuje/
[16] Agroklub[2017]. Ajran – ljetni osvježavajući mliječni napitak. Dostupno 7.6.2018. na https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/ajran-ljetni-osvjezavajuci-mlijecni-napitak/34823/
[17] Lončarić, R.[2005]. Kava – kratka povijest napitka ukorijenjenog u našoj svakodnevici. Dostupno 7.6.2018. na http://www.geografija.hr/svijet/kava-kratka-povijest-napitka-ukorijenjenog-u-nasoj-svakodnevici/
[18] Leksikogafski zavod Miroslav Krleža[2018]. Turcizmi. Dostupno 7.6.2018. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62738
[19] Wikipedia[2018]. Sulejman Veličanstveni(serija). Dostupno 7.6.2018. na https://bs.wikipedia.org/wiki/Sulejman_Veli%C4%8Danstveni_(serija)
[20] Leksikografski zavod Miroslav Krleža[2018]. Džihad. Dostupno 7.6.2018. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16866